|
|
 |
 |
 |
 |
SRIĆOLOGIJA - kolumna za pobjednike
PROSINAC 2005
MENADŽERI I STRES
Živimo u stresnom svijetu, posebno ako smo rukovoditelji. Donosimo odgovorne odluke, upravljamo skupim i složenim projektima, razrješavamo međuljudske odnose i konflikte, komuniciramo s mnoštvom različitih ljudi, kontroliramo svoje i tuđe ponašanje, uravnotežujemo suprotstavljene interese - sve to svakodnevno stvara stresne situacije. Ovakva stanja izazvat će posljedice na naše fizičko i mentalno zdravlje. Što je stres i kako mu se oduprijeti?
Definicije opisuju stres kao stanje dugotrajne napetosti izazvane odgovornošću i složenošću situacija u kojima se nalazimo. Iz toga proizlaze fiziološke, psihosomatske reakcije s posljedicom osjećaja frustracije, pogoršanja općeg zdravstvenog stanja, mentalne i fizičke iscrpljenosti. Stres ima i pozitivne strane. Izloženost izazovima koji proizvode višak adrenalina u krvi, privremeno poboljšava intelektualne i fizičke sposobnosti, čini nas vještijima, koncentriranijima i efikasnijima. Zato vrhunski menadžeri najbolje funkcioniraju pod pritiskom. Činjenica da imaju više posla nego što je moguće fizički savladati, čini ih djelotvornijima. Kad u jednom danu imate jednu ili dvije obaveze, potrošit ćete sve vrijeme na njih i ponašat ćete se neracionalno. Ukrcate li u dnevni raspored deset ili više obveza, morat ćete bolje organizirati rad, uklonit ćete "prazne hodove" i biti efikasniji. Ali to ima svoju cijenu!
Literatura o menadžmentu bogata je prijedlozima i sugestijama kako se boriti sa stresom. Stres je reakcija u nama, on nema izvora izvan nas. Stvaramo ga našim odnosom prema sebi, poslu i svijetu. Razumijevanje ove činjenice treba nam poslužiti da se smirimo kad osjećamo napetost i nemir. Vanjskim okolnostima valja se prilagoditi kad god ih nismo u stanju mijenjati. Stresa nema, ili je mnogo manji, kad smo u skladu sa sobom, svojim očekivanjima, svojom okolinom i našom ulogom u njoj.
Istočnjačka mudrost kaže da se nikad ne valja uzbuđivati oko događaja koji nas je pogodio. Možemo li riješiti problem, treba usmjeriti energiju na njega, a ne na živciranje. Ako problem nije rješiv, prihvatimo to i opet se nemojmo uzbuđivati. Ista situacija nekome izgleda užasno i tjera ga u očaj dok se netko drugi opusti i kaže: Čemu panika! Dosad sam uspijevao riješiti slične probleme pa ću riješiti i ovaj. Naša percepcija događaja oko nas, a ne sami događaji, predstavlja izvor stresa. Čini li nam se neki problem nerješivim ili preteškim, pogledajmo ga s druge strane.
Svaki je čovjek odgovoran za svoje reakcije, emocije, za svoje mentalno i fizičko stanje. Dokazano je da ljudi optimistične životne filozofije bolje reagiraju na stres i žive, poslovno ili privatno, djelotvorniji, duži i sretniji život.
I kad smo najopterećeniji obvezama, valja naći prilike i vremena za opuštanje. Sprječavajmo stres, baveći se sami sobom! Razmišljajmo o svojim postupcima, spremajmo obrambene strategije i mehanizme za situacije u kojima možemo izgubiti! Tražimo i gradimo naš unutarnji sklad!
Prije nego što ćemo na nekoga podići glas, valja brojiti do deset. Prije nego što ćemo na nekoga dignuti ruku, valja brojiti do stotinu. Kad god reagiramo impulzivno, kasnije ćemo to požaliti.
Borba protiv stresa u suštini je borba sa samim sobom. Pritom se ne treba "pobijediti" nego je cilj upoznati svoju pravu prirodu, svoje reakcije, svoje strahove i svoju snagu. Ovladati stresom znači otkriti u sebi sakrivene izvore energije. Kao što je napisao Marcel Proust, "magija otkrića nije traženje novih pejzaža, već sposobnost gledanja na stare pejzaže novim očima".
|
|
|
 |
 |
 |
 |
|
