|
|
 |
 |
 |
 |
SRIĆOLOGIJA - kolumna za pobjednike
SVIBANJ 2006
VOĐA UPRAVLJA KONFLIKTOM
Dok poslovni ili politički sustav plovi mirnim vodama, bez problema, kriza i oluja, gotovo da je svejedno tko drži kormilo. No čim se more uzburka, pojave se nevolje i krize, a tada postane presudno važno tko upravlja. U stabilnim uvjetima i mirnom okruženju vođe ne dolaze do izražaja. Potreba za njima jača u razdobljima konflikata.
Konflikt je postojanje suprotnosti interesa ili ciljeva između dvije ili više osoba. To je prirodno povremeno stanje međuljudskih odnosa u svakom sustavu. Nema poduzeća, timova ili radnih grupa koje mogu izbjeći sukobe ili nesuglasice među članovima. Konflikti su posljedica (nezadovoljavajućeg) rasporeda moći u sustavu, (nepravedne) distribucije resursa, različitih moralnih normi ili sukobljenih vrijednosnih stavova.
Svaki sukob u organizaciji nije loš sam po sebi. Zato razlikujemo konstruktivni i destruktivni konflikt. Na primjer, dvojica trgovačkih putnika istog poduzeća koji se nadmeću oko titule trgovca godine, vjerojatno će uložiti mnogo energije u borbu za pobjedu. Njihov konflikt će poduzeću donijeti dodatnu dobit, nove ideje i inventivne marketinške nastupe. Ipak, većina konfliktnih situacija nema takav karakter, već predstavlja potencijalnu opasnost.
Vođe ponekad svjesno potiču konfliktne situacije, ako je njihova posljedica veće zalaganje, bolji učinak ili brže razvijanje individualnih sposobnosti. Nasuprot tome, ako su očekivane posljedice konfliktne situacije organizacijski otpor, bojkot, apatija ili materijalna šteta, vođa će spriječiti njihovo razorno djelovanje. U prvom slučaju, menedžer svjesno i namjerno sije sjeme sukoba u nadi da će ono dati dobre plodove. U drugom slučaju, funkcija vođe nalikuje sucu koji smiruje posvađane boksače u staklarskoj radnji, trudeći se spasiti što veći dio inventara.
Vođe koji ne predviđaju konflikte već čekaju da kriza izbije i tek onda reagiraju, ne upravljaju konfliktom već konflikt upravlja njima. Uspješni vođe nastoje upoznati okidače konflikta i pustiti da rade u njihovu korist. No i najboljeg rukovoditelja ponekad iznenade destruktivni sukobi u organizaciji koje valja razriješiti da ne bi prerasli u prave organizacijske ratove.
Vođi su na raspolaganju brojne tehnike razrješenja konflikta pa najbolji menadžeri koriste široku paletu ideja i pristupa sukobima i krizama u poduzeću. Uklanjanje samog izvora problema najbolji je, a konsenzus najdjelotvorniji put sprečavanja sukoba, no ponekad treba primijeniti kompromis, prisilu, ublažavanje ili podsjećanje na zajedničke ciljeve i neprijatelje.
Mudri vođe teže pronalaženju najboljeg načina za razrješavanje kriza u konkretnoj situaciji. Poznavanje teorije konflikta pritom može biti od koristi, ali mora biti nadopunjeno intuicijom i osjećajem za međuljudske odnose.
|
|
|
 |
 |
 |
 |
|
